petak, 23. travnja 2010.

VAGINALNI PREGLED PRIJE PORODA

Evo nas skoro pred porodom i mene polako hvata neki nemir. Ne radi se o strahu već o iščekivanju da konačno vidimo našeg malog dečkića. Kako se približava taj famozni kraj, sve me više okolina stišće da odem obaviti taj vaginalni pregled. Kao znat ću onda točno kada ću roditi. Priznajem da sam skoro poklekla pred njihovim objašnjenjima zašto je to vrlo važno. Nije vam svejedno kada ste prvorotkinja, priznajem. Sve mi je novo. Nemam živog i svježeg iskustva ranijih trudnoća s kojima bih mogla usporediti sve ovo što mi se u organizmu trenutno dešava. Ali isto tako, kada se okrenem u sebe dolazim do spoznaje da je većina stvari suvišna, pa tako i taj vaginalni pregled.
Prvo, i kod ranijih pregleda na početku trudnoće taj pregled mi je bio totalno neugodan i krajnje invazivan. Kako je sve dolje nježno i osjetljivo, prsti moje doktorice bili su totalno strano tijelo koje nije imalo nikakvo pravo biti tu. Ona je nježna i pažljiva, ali da je imala prste od vate, vjerujete mi, imala bih isti osjećaj.
Ginekolozi rade vaginalni pregled rutinski, kako bi znali koliko je žena u određenom trenutku pred porod ili tijekom samog poroda otvorena. Kako je maksimalna otvorenost 10 cm tijekom koje dolazi do poroda, tako oni točno mogu predvidjeti koliko je još vremena ostalo do poroda. Računa se da je za svaki centimetar otvaranja potrebno 1h. Znači ako ste otvoreni 5 cm TEORETSKI vam je potrebno 5h da se otvorite do 10 cm tj. ostalo vam je 5h do poroda tj izgona djeteta. Rekla sam teoretski, jer prirodu nije moguće kontrolirati, pa tako nitko ne može reći da kod svake rodilje vrijedi gore navedeno pravilo.
Od svih mojih prijateljica koje su rađale, ne znam niti jednu koja je voljela te vaginalne preglede. Međutim, prati nas taj jedan mit da su ti pregledi izuzetno važni pred kraj termina. Često se i mi kao trudnice ili pacijenti šutke podvrgavamo tim pregledima, jer uzimamo zdravo za gotovo da osoba u bijeloj kuti zna što radi i da se to tako jednostavno radi i da je to dobro.
Tijekom vaginalnog pregleda, ginekolozi mjere nekoliko stvari:
  • Otvorenost (dilatacija) – koliko je cerviks otvoren (10 cm je najveća otvorenost)
  • Zrelost – konzistencija cerviksa. Na početku on je tvrdoće kao recimo vrh nosa, zatim omekšava do konzistencije ušne resice i na kraju je mekan kao unutrašnjost obraza
  • Stanjenost – ova karakteristika označava koliko je cerviks tanak. Ako si zamislite cerviks u obliku tunela dužine cca 5 cm, onda oznaka 50% stanjenosti znači da je on sada duljine od 2,5 cm. Logično je da kako se cerviks mekša i otvara, on se istovremeno i stanjuje tj. skraćuje.
  • Položaj – označava položaj bebe u odnosu na zdjelicu. Mjera je izražena u plusevima i minusima. Položaj označava koliko se beba „spustila“ u zdjelicu. Oznaka 0 (nula) govori da je dijete u zdjelici, dok negativna oznaka označava da dijete pluta. Važno je da se govori o pozitivnim vrijednostima.
  • Položaj djeteta – Opipavanjem linija na lubanji djeteta, gdje se kosti još nisu spojile, može se odrediti kako je dijete okrenuto. To je moguće jer su prednje i zadnje fontanele (mekana mjesta) drugačijeg oblika.
  • Položaj cerviksa – cerviks će se pomaknuti u poziciju koja je smještena više naprijed.


Većina doktora koristi podatke koje su prikupili tijekom vaginalnog pregleda kako bi odredili kada bi porod trebao krenuti, da li je beba dovoljno nisko u zdjelici. Ono što nedostaje ovoj računici je nešto što je teško definirati i opipati.
Porod nije mehanizam, ne radi se tu o jednostavnom stezanju i opuštanju mišića i izguravanju djeteta van. Porod je nešto sasvim drugačije i veće i mističnije nego što bi većina doktora željela priznati. Ne radi se tu samo o tome koliko je cerviks otvoren, mekan ili bilo što od navedenog gore. Znam žene koje su bile i do 7 cm otvorene, pa nisu bile niti svjesne da su pred porodom. Isto tako znam one koje su i po par mjeseci prije poroda bile otvorene i do 6 cm, a rodile su ili u terminu ili par dana prije termina. Naravno da postoji i suprotna situacija.
Jednostavno, vaginalni pregled nije mjerilo uz pomoć kojega možete predvidjeti kada će porod krenuti. To je zato jer on ne uključuje u svoju računicu i sam porod i položaj tijekom poroda. Za vrijeme poroda prirodno je da se djetetova glava poprima oblik prostora kroz koji prolazi i da se majčina zdjelica pomiče.
Za vrijeme poroda, vaginalni pregled ne mogu točno odrediti koliko ste blizu izgona, pa i njihova učestalost bi trebala biti svedena na što manju mjeru. Naročito ako je došlo do bilo kakvog puknuća membrana.
Drugi i ne toliko minorni razlog protiv vaginalnog pregleda je rizik od infekcija. Ukoliko se ovaj pregled radi oprezno, korištenjem sterilnih rukavica, on će pogurati normalne bakterije, koje se nalaze u vagini, prema cerviksu. Također postoji i povećani rizik da će ovakav pregled uzrokovati pucanje opne. Neki ginekolozi često rade i ogoljenje opne koja odvaja vodenjak od cerviksa. Ideja je da će ova reakcija stimulirati proizvodnju prostaglandaina (hormona koji potiče porod). Međutim ovo nikada nije dokazano da je učinkovito.
Na samom kraju samo mi, rodilje, možemo odlučiti što je ispravno tijekom trudnoće. Neke žene odbijaju vaginalne preglede, neke traže da ih se tako pregledava tek nakon 40-tog tjedna, neke žele da ih se pregledava kod svakog pregleda itd. Važno je da smo mi te koje diktiraju pravila kojima želimo da se naša trudnoća vodi. Mi smo te koje donosimo na svijet dijete i ono što je najvažnije, ono što trebamo zapamtiti je da mi ne nosimo neugodnost, već živo biće.

1 komentar(a):

Berta Fatso kaže...

Pozdrav, ako se želite dodatno informirati o hpvu možete ovdje pročitati odličan članak o toj bolesti. - simptomi hpva

Objavi komentar